Antički vojni logor na Gračinama u Humcu (Bigeste) iz 1-3 st., je djelomično istražen i konzerviran u razdoblju od 1977. do 1988. godine. Na lokalitetu su otkopani ostaci rimskoga vojnoga kompleksa.
Turisti koji posjete logor mogu vidjeti ostatke zidova antičkih zgrada s obilnim ostacima obrađenog kamena, cigle i crijepa, te ostatke rimskog mosta i ceste s miljokazima.
Tijekom arheoloških iskapanja na ovom su lokalitetu pronađeni brojni ostaci keramike, vrčeva, vaza, novčića, nakita, prstenja, stakla, alata i oružja. Manji dio eksponata nalazi se u Muzeju franjevačkog samostana Sv. Ante, a veći dio iskopina (keramika, staklo, numizmatika) nikad nije bio izložen.
Ovo arheološko područje proglašeno je nacionalnom spomenikom 2003. godine.
Logor je nastao nakon što su Rumljan 9. godine slomili otpor ratobornih Ilira, Delmata i Panona, te su počeli graditi ceste, mostove i tvrđave.
Jedan od svojih vojnih tabora, za smještaj kohorte od 400 vojnika i 100 konjanika, napravili su na području Ljubuškog, na lokalitetu Gračine na Humcu.
Numizmatički, metalni i keramički nalazi upućuju da je izgrađen u 1. st., najvjerojatnije u doba cara Tiberija kada je dovršena i cesta Salona—Narona.
Imao je strateško– obrambenu ulogu: zaštitu doline Neretve i kolonije Narone od provala ilirskih naroda iz zaleđa.
Istražen je samo manji dio kompleksa u površini od 2350 m2.
Materijal za gradnju zidova potječe iz obližnjih kamenoloma u Bijači, Hardomilju i Crvenom Grmu.
Središnji dio zauzimale su kupelji, a koristile su ih uglavnom vojna i civilna elita. U blizini tabora bilo je obrtnika — kovača, frizera, postolara, klesara i oružara, a vjerojatno i vojni bordel. Pronađeno je više ulomaka crijepa sa žigom vojnih postrojbi, pa se pretpostavlja da su legije i kohorte izrađivale crijep i opeku.
Kako doći do vojnog logora Gračine
Vojni logor Gračine udaljen je od glavne autobusne stanice u Ljubuškom 3,6 kilometara te je do njega lagano doći automobilom. Automobilom se za šest minuta vožnje može stići do vojnog logora iz centra Ljubuškog.